Biljke proljetnice

Dating > Biljke proljetnice

Click here: ※ Biljke proljetnice ※ ♥ Biljke proljetnice

Uz ostale običajne pojedinosti treba spomenuti i pjesme koje se tom prilikom pjevaju. Lukovice su bogate škrobom i također jestive, a primjenjivale su se i u narodnoj medicini.

U Hrvatskoj postoji još samo jedna vrsta toga roda — ljetni drijemovac. Što se tiče šparoga, ona vrsta koja se koristi za jelo i bere za prodaju je oštrolisna šparoga Asparagus acutifolius L. Slično borovnici, i zimzelen može regulirati razinu šećera u krvi, pa se primjenjuje u početnim stadijima nekih oblika dijabetesa. Ljekoviti su listovi gorka okusa izvrsni u liječenju proljeva i obilnih menstruacija. Primjerak brošure u pdf možete pronaći pri dnu stranice. Smatra se da su one nestašne takođe i zato što duguju svoj život Adonisu.

Za razliku od zaštićenih biljnih vrsta, strog zaštićene biljne vrste zabranjeno je sakupljati Članak 2. Listovi su duguljasto lencetasti, nasuprotni, kožasti i goli, na kratkim peteljkama i bez palistića. RASPROSTRANJENOST: Zapadna i južna Europa.

Dodaci - LEGENDE I ZANIMLJIVOSTI: Pletenje vijenca ili više njih, kao posljednji predsvadbeni običaj uoči samog vjenčanja, zabilježen je u nekoliko hrvatskih krajeva i to međusobno udaljenih, s jedne strane u Lici i Hrvatskom primorju, a s druge u Slavoniji i Podravini.

U posljednje vrijeme u novinama se učestalo pojavljuju novinski članci o branju i prodaji proljetnica i šparoga. Kako bi se javnost točno informirala o ovoj problematici, odlučili smo razjasniti osnovne pojmove i odgovoriti na pitanja s kojima smo se dosad susretali. Strogo zaštićene biljke ne smiju se brati, sakupljati, uništavati, sjeći ili iskopavati, osim za znanstvena istraživanja uz posebnu dozvolu. Zaštićene vrste smiju se komercijalno iskorištavati što uključuje njihovu prodaju , ali uz posebno dopuštenje koje izdaje Ministarstvo kulture i u količini koja je propisana u izdanom rješenju, pri čemu su sakupljači na kraju godine dužni dostaviti izvješće o sakupljenim biljkama. Temelj za proglašavanje svojti strogo zaštićenim odnosno zaštićenim predstavljaju Crveni popisi ugroženih svojti, stručna procjena Državnog zavoda za zaštitu prirode te obveze preuzete međunarodnim sporazumima. Proljetnice, kao što su visibaba Galanthus nivalis L. Ovaj Pravilnik odnosi se na sakupljanje samoniklih biljaka i njihovih dijelova u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, a ne odnosi se na njihovo sakupljanje za osobne potrebe. Sakupljanjem u osobne potrebe smatra se sakupljanje do najviše pet komada podzemnih dijelova, 2 kg stabljike, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova te 1 kg steljke pojedine biljne vrste, dnevno u svježem stanju. Prema Zakonu o zaštiti prirode sakupljanje biljaka i njihovih dijelova u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa bez ishođenja dopuštenja Ministarstva kulture i drugih propisanih uvjeta kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 25. Dok se navedene proljetnice lako prepoznaju i raspoznaju od drugih vrsta, s kukurijecima vrste roda Helleborus je to malo složenije. Ovaj rod, naime, sadrži svojte koje su zaštićene, ali i one koje su strogo zaštićene pa ih se ni u kojem slučaju ne smije brati. Takve strogo zaštićene svojte kukurijeka su npr. Što se tiče šparoga, ona vrsta koja se koristi za jelo i bere za prodaju je oštrolisna šparoga Asparagus acutifolius L. Oštrolisna šparoga nije zaštićena vrsta te za njeno sakupljanje nije potrebno ishoditi dozvolu Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. Zbog toga se ne izdaju dopuštenja za njezino sakupljanje, niti Inspekcija zaštite prirode provodi nadzor i kažnjava njezino nedozvoljeno sakupljanje i trgovinu. S druge strane, u Hrvatskoj su zaštićene tri preostale vrste šparoga: tankolisna Asparagus tenuifolius Lam. Ove vrste nisu toliko široko rasprostranjene u Hrvatskoj, za razliku od oštrolisne šparoge koja je široko rasprostranjena i najčešća vrsta šparoge u hrvatskom priobalju. Uz oštrolisnu šparogu na tržnicama se može pronaći i bljušt ili kuka Tamus communis L. Za razliku od oštrolisne šparoge, bljušt je zaštićena vrsta što znači da za ovu vrstu vrijede ista pravila kao i za zaštićene proljetnice. Svako nelegalno branje i prodaju zaštićenih i strogo zaštićenih biljaka potrebno je prijaviti Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prirode. I na kraju je potrebno istaknuti da se branjem nadzemnih dijelova zaštićenih proljetnica za osobne potrebe one posebno ne ugrožavaju, ali se degradira estetska vrijednost prirode, a ostalim posjetiteljima prirode onemogućuje uživanje u njima. Za razliku od toga, sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija. Zato se zapitajte želite li zaista ove vjesnike proljeća držati samo nekoliko dana u vazi, umjesto da uživate u njima u prirodi kroz godine? Državni zavod za zaštitu prirode.